vladimir m martinovic500 500

Milionski dugovi najvećih poreskih dužnika, a i dalje posluju bez problema

Vladimir Martinović, potpredsjednik Demokrata, na jučerašnjoj press konferenciji predstavio je javnosti podatke o tome ko poštuje, a ko ne Zakon o reprogramu, odnosno kome je omogućeno da bez konsekvenci nagomilava poreski dug, a dalje posluje bez problema.

„U svakoj iole ozbiljnoj državi u kojoj postoje jake institucije i poštovanje vladavine prava, prije se može desiti da neko izbjegne izdržavanje zatvorske kazne nego li plaćanje poreza. Ali kako u našoj državi imamo volju pojedinaca jaču od zakona i institucija, onda se i obaveze prema državi zaobilaze odnosno stavljaju u službu pojedinaca bliskih ovoj vlasti“, saopštio je Martinović.

Naime, 2016. godine usvojen je Zakon o reprogramu poreskog potraživanja koji je omogućio najvećim poreskim dužnicima da nagomilani poreski dug mogu platiti u 60 jednakih rata bez kamate, i na taj način umnogome olakšao ispunjenje obaveza ovih privrednih subjekata prema državi.

Kako je Martinović saopštio, ono što je, takođe, gore navedeni zakon jasno propisao jeste da je poreski obveznik kome je odobren reprogram poreskih potraživanja, dužan da redovno plaća mjesečne rate u skladu sa rješenjem o reprogramu, kao i da u periodu na koji je zaključen reprogram poreskog potraživanja, pored duga, redovno izmiruje i tekuće obaveze po osnovu javnih prihoda.

„I pored toga što su poreski dužnici dobili šansu da poreski dug plate u 60 jednakih mjesečnih rata, najveći poreski dužnici ne poštuju ugovor, pa je tako 10 najvećih poreskih dužnika koji ne uplaćuju rate po dospjelom reprogramu dužno 24.5 miliona eura, a za proteklih 18 mjeseci uvećali su poreski dug za 5.4 miliona eura, dok je najvećih 5 poreskih dužnika za doprinose koji ne poštuju reprogram, dug uvećalo za gotovo 2 miliona eura“, kazao je Martinović na pressu.

Kako je izjavio, ono što posebno zabrinjava jeste što se pojedinim privrednim subjektima koji su bliski vrhu ove vlasti, ne donosi rješenje o raskidu ugovora o reprogramu, prinudnoj naplati ili stečaju što je izričita zakonska obaveza. Odnosno, stečaj se selektivno uvodi u privrednim subjektima za koje se zna da se država ne može naplatiti.

„Tako, mnogobrojne Vektre Dragana Brkovića zajedno duguju 17.8 miliona eura od čega je 5.25 miliona eura po osnovu poreza i doprinosa i 12,4 miliona poreskog duga. Takođe, tri građevinske firme iz Podgorice bliske DPS-u ( Fab live, Cijevna commerc, A-cop) pored svih benifita i privilegija koje uživaju, duguju preko 6 miliona eura samo za poreze. Da je Zakon o reprogramu gotovo obesmišljen i da služi isključivo kao paravan za održavanje u životu DPS-ovih fabrika glasova, potvđuje činjenica da je poreski dug, od uvođenja reprograma, porastao. Istina, i pravna lica koja nijesu u reprogramu uvećala su poreski dug za 5 miliona eura“, naveo je potpredsjednik Demokrata.

Iako se Poreska uprava i Vlada Crne Gore uveliko ponose uvećanjem naplate poreza, mora se istaći da je on uglavnom naplaćen od malih privrednih subjekata i preduzetnika, a da brojke nedvosmisleno ukazuju da se štite kompanije bliske vrhu vlasti.

Miljenici vlasti, kako je rekao Martinović, ne samo što ne trpe konsekvence zbog nepoštovanja preuzetih obaveza u okviru reprograma poreskog duga, već je jedan značajan broj njih, u isto vrijeme, korisnik vrlo povoljnih i visokih kredita koje im je odobrio IRF. Tako, iako su veliki poreski dužnici i ne poštuju preuzete obaveze iz reprograma poreskog duga,kredite IRF-a su dobili: Plantaže 3.5 miliona eura, Fab live million eura, Utip Žarka Burića million eura itd.

Šteta koja je nastala po državu je višestruka. Sa jedne strane, imamo neplaćanje poreza državi koji se uvećava, a sa druge, neplaćanje poreza i doprinosa direktno atakuje na prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada, uključujući na nemogućnost korištenja prava po osnovu zdravstvenog osiguranja, kao i nemogućnost odlaska u penziju zbog neplaćenih poreza za PIO.

Ukoliko preduzetnik ili manja kompanija koja nije povezana sa vrhom ove vlasti ne plati porez, odnosno se ne nalazi na DPS apartima za održavanje u životu, račun im poslije nekoliko mjeseci biva blokiran ili se uvodi stečaj, što nedvosmisleno ukazuje da zakon nije jednak i isti za sve, saopštio je Martinović.

„Poređenja radi, ukoliko građanin Crne Gore potpiše protokol za plaćanje duga za utrošenu električnu energiju, u slučaju nepoštovanja ugovora, ugovor se raskida a isti ostaje bez elktrične energije. Postavlja se pitanje kako građani moraju platiti račune od svega par stotina eura dok najveći poreski dužnici, nekažnjivo duguju više miliona eura državi i njenim građnima.

Zar ovo nijesu primjeri selektivne pravde u našoj državi, koja po Ustavu Crne Gore nije dozvoljena?“, zaključio je svoje izlaganje Martinović.

NAZAD