Demokrate: Građani bez povjerenja u sudsku vlast, stanje krajnje zabrinjavajuće

Da građani sa punim pravom ne vjeruju sudskoj vlasti, svjedoče i posljednja dešavanja u pravosudnom sistemu. Najprije smo imali situaciju da se na javni konkurs za Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore nije prijavio nijedan kandidat. Tako nas očigledno čeka jednogodišnje v.d. stanje u vrhovnom organu nadležnom za gonjenje učinilaca krivičnih djela, jer režim ne želi stručne, profesionalne i sposobne pojedince, već partijski podobne i poslušne, kao što je to i bio slučaj prilikom trećeg izbora Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, čime je prekršen Ustav Crne Gore koji propisuje da ,,Isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta”. Isto tako, Izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama propisano je da ,,Isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta”. I pored toga, na javne oglase za izbor predsjednika Osnovnog suda u Podgorici, Baru, Kotoru, Rožajama i Plavu, prijave su podnijeli, između ostalih, i aktuelni predsjednici tih sudova od kojih su neki te funkcije obavljali u čak pet i sedam mandata!

Po ugledu na kolege iz sudova i čelni ljudi tužilaštava u Podgorici, Plavu, Ulcinju, Cetinju, Rožajama, Nikšiću i Herceg Novom prijavili su se za novi mandat, iako Zakon o državnom tužilaštvu propisuje da ,,Isto lice može biti birano za rukovodioca istog državnog tužilaštva najviše dva puta”.

Da je stanje u pravosuđu krajnje alarmantno, odnosno zabrinjavajuće, te da iziskuje hitan i sistemski odgovor, govore i podaci iz istraživanja o transparentnosti pravosuđa u Crnoj Gori koje je Centar za građansko obrazovanje sproveo u okviru projekta ,,Otvorena pravda”, koji podržava Ministarstvo pravde.

Naime, najveći broj ispitanih građana nema povjerenje u pravosuđe i smatra da pravosuđe nije nezavisno od izvršne vlasti. Kao ključne razloge za to, građani su naveli: prisustvo korupcije, uticaj politike ili političara na rad pravosuđa, nedostatak pravičnosti, dužina trajanja postupka, loša kadrovska politika, selektivno pokretanje slučajeva od strane tužilaštva, konflikt interesa, pristrasnost sudija i neujednačenost sudske prakse. Kada je u pitanju rad tužilaštva, posebno zabrinjava to što građani kao najnegativniji aspekt vide integritet i nezavisnost tužilaštva, sa čak 51% negativnih ocjena.

Sve ovo je potvrda da iza ovakvih izbora stoji snaga partijskih interesa vladajuće partije koja gazi zakon i navodnu posvećenost reformama i demokratizaciji društva. S tim u vezi, treba imati u vidu da su čak 6 od 11 članova Tužilačkog savjeta upravo tužioci. Dakle, u samom Tužilačkom savjetu stvoren je zatvoren sistem u kojem imamo samokontrolu, jer su kontrolisani i kontrolor u istoj poziciji. Zato se i dešavaju ovi i ovakvi izbori koji suštinski predstavljaju primjer kreiraja zatvorene klase bez adekvatne kontrole. Otuda ne čudi što pravosuđe ne osigurava optimalan nivo pravne sigurnosti i ne uživa visoko povjerenje građana.

NAZAD