Kako nastaje zakon

zakon

Kako nastaje zakon

Zakon je normativni akt kojeg po posebno određenom postupku donosi Skupština Crne Gore. Zakon je nakon Ustava najviši i najvažniji pravni akt i mora biti saglasan sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

I IZRADA ZAKONA

1) Sistematika zakona

Osnovni element za identifikaciju zakona je njegov naziv koji treba da bude kratak i da sažeto izrazi predmet njegovog uređivanja.
Sadržina zakona razvrstava se sistematizovanjem njegovih odredaba po sledećem redosledu:
a) osnovne odredbe, kojima se na sažet način određuje sadržina zakona
b) centralne odredbe, kojima se uređuje najveći dio materije koji je predmet zakonskog uređivanja
c) kaznene odredbe, koje treba da sadrži svaki zakon koji u centralnim – materijalnim odredbama sadrži naređujuće, odnosno zabranjujuće norme
d) prelazne odredbe, kojima se, ukoliko je to potrebno, uređuje odnos zakona koji je prestao da važi i novog zakona i određuju rokovi za donošenje podzakonskih akata
e) završne odredbe, kojima se uređuje pitanje prestanka važenja ranijeg zakona, ili pojednih njegovih odredbi, kao i pitanje stupanja na snagu zakona, odnosno pocetak njegove primjene.

2) Formalna struktura zakona
Zavisno od obima, sadržaja i složenosti pitanja koje uređuje, materija zakona se formalno grupiše u cjeline koje moraju biti međusobno usklađene (poglavlja zakona).
Kod kratkih zakona (po pravilu manje od 20 članova) nije potrebno vršiti podjelu na cjeline, poglavlja, ali je u tom slučaju neophodno unijeti nazive članova.
Svi zakoni mora da sadrže članove. Zakon mora da sadrži najmanje dva člana.
Zakon treba pisati jasnim stilom, jednostavnim riječima. Odredbe zakona treba da budu precizne i razumljivo formulisanje, bez mogućnosti različitog tumačenja.

3) Obrazloženje zakona
Nacrt ili predlog zakona mora da sadrži obrazloženje, koje obavezno sadrži sve elemente predviđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore (ustavni osnov za donošenje zakona, razloge za donošenje zakona, usaglašenost sa pravnom tekovinom Evropske unije i potvrđenim međunarodnim konvencijama, objašnjenje osnovnih pravnih instituta, procjenu finansijskih sredstava za sprovođenje zakona, tekst odredaba zakona koje se mijenjaju, ako se predlaze zakon o izmjenama zakona).

II PRAVO PREDLAGANJA ZAKONA

Pravo predlaganja zakona imaju Vlada i poslanik.

Pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada birača, preko poslanika kojeg ovlaste.

U postupku podnošenja predloga zakona od strane Vlade, pripremu zakona (izrada nacrta zakona i predloga zakona) vrši nadležno ministarstvo. Za potrebe izrade zakona ministar može formirati i radnu grupu od predstavnika Vlade, ministarstava, nevladinih organizacija i drugih institucija.

U pripremi zakona kojima se uređuju prava, obaveze i pravni interesi građana obavezna je javna rasprava.

Ministar može odlučiti da se i u pripremi drugih zakona sprovede postupak javne rasprave.

Javna rasprava počinje objavljivanjem javnog poziva za učešće na internet stranici ministarstva, portalu e-uprave i jednom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore. Uz javni poziv objavljuje se i tekst nacrta zakona sa obrazloženjem i programom rasprave.

Rasprava o tekstu zakona ostvaruje se:
– organizovanjem okruglih stolova, tribina, projekcija i dr.
– dostavljanjem predloga, sugestija i komentara u pisanom i elektronskom obliku
Po završetku javne rasprave ministarstvo sastavlja i na svojoj internet stranici objavljuje Izvještaj o javnoj raspravi.
Ako je predlagač zakona šest hiljada birača, dužni su da uz predlog zakona, odrede ovlašćenog poslanika preko koje podnose predlog zakona.

III POSTUPAK ZA DONOŠENJE ZAKONA

Postupak za donošenje zakona pokreće se podnošenjem predloga zakona.

Predlog zakona koji je dostavljen Skupštini, predsjednik Skupštine upućuje poslanicima i nadležnim odborima, a isti se objavljuje na internet stranici Skupštine.

Predlog zakona čiji predlagač nije Vlada, predsjednik Skupštine upućuje Vladi, radi davanja mišljenja.

*Razmatranje predloga zakona u skupštinskim odborima (prvo čitanje)*

Predlog zakona, prije razmatranja na sjednici Skupštine, razmatraju radna tijela Skupštine: Zakonodavni odbor, matični odbor i drugi nadležni odbori.

Nadležni odbor, donesenim izvještajem može predložiti Skupštini da usvoji predlog zakona u cjelini, da ga usvoji u tekstu izmijenjenom u odnosu na tekst koji je podnio predlagač ili da predlog zakona ne usvoji.

*Načelni pretres o predlogu zakona na sjednici Skupštine (drugo čitanje)*

Razmatranje predloga zakona na sjednici Skupštine (plenumu) započinje načelnim pretresom o predlogu zakona.

U načelnom pretresu, nakon dopunskog obrazloženja predlagača zakona, mogu učestvovati izvjestilac zakonodavnog odbora, matičnog odbora kao i drugih odbora koji su ramzatrali predlog zakona, a potom poslanici.

Po završenom načelnom pretresu, Skupština odlučuje o predlogu zakona o načelu.

Ako se predlog zakona u načelu ne prihvati, o tom predlogu zakona neće se voditi pretres u pojedinostima i odlučivati.

*Pretres predloga zakona u pojedinostima (treće čitanje)*

Ako Skupština usvoji predlog zakona u načelu, prelazi se na pretres zakona u pojedinostima, koji obuhvata pretres o pojedinim rješenjima u predlogu zakona, podnijetim, a ne usaglašenim amandmanima i stavovima i predlozima skupštinski odbora.

Prije zaključenja pretresa o pojedinostima, predstavnik predlagača ima pravo na završnu riječ.

*Glasanje o predlogu zakona u cjelini*

Po završenom pretresu u pojedinostima prvo se pristupa glasanju o amandmanima koji nijesu sastavni dio predloga zakona jer ih predlagač zakona nije prihvatio, a zatim se glasa o predlogu zakona u cjelini.

Predlagač zakona može povući predlog zakona sve do završetka pretresa predloga zakona u pojedinostima.

Zakoni se donose većinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ili kvalifikovanog većinom svih poslanika u Skupštini, odnosno dvotrećinskom većinom svih poslanika.

Kvalifikovanom većinom – većinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se uređuju: način ostvarivanja sloboda i prava građana; crnogorsko državljanstvo; referendum; materijalne obaveze građana; državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola; odbrana i bezbjednost; vojska; osnivanje; spajanje i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi Poslovnik Skupštine; odlučuje o raspisivanju državnog referenduma; odlučuje o skraćenju mandata Skupštine.

Kvalifikovano – dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika Skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje izborni sistem i imovinska prava stranaca.

Takođe, u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skupština odlučuje o zakonima kojima se uređuje način ostvarivanja stečenih manjiskih prava i upotreba jedinica Vojske u međunarodnim snagama.

*Donošenje zakona u skraćenom postupku*

Zakon se može, izuzetno, donijeti po skraćenom postupku, iz razloga i na način utvrđen Poslovnikom Skupštine.

Predlog zakona za čije se donošenje predlaže skraćeni postupak može se staviti na dnevni red sjednice Skupštine ako je podnijet najkasnije 24 sata prije početka sjednice.

IV PROGLAŠENJE ZAKONA

Predsjednik Crne Gore ukazom proglašava zakon.

Predsjednik države može da ne donese ukaz o proglašenju zakona, ima pravo tz. suspenzivnog veta.

Odbijanje predsjednika države da proglasi zakon ima za posledicu još jedno odlučivanje o tom zakonu u parlamentu.

Za ponovno usvojeni zakon Predsjednik Crne Gore dužan je donijeti ukaz o proglašenju.

IV STUPANJE NA SNAGU ZAKONA

Zakon stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrđeni u postupku donošenja, zakon može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja.

Objavljivanjem zakona u Službenom listu Crne Gore završava se postupak donošenja zakona.